Znam, znam, sigurno vas je zbunio naslov; ispričavam se na tome. No, namjerno je tako osmišljen kako bih vas uputila na najčešće pogreške u izgovoru. Nadam se da ćete nakon ovog kratkog objašnjenja upamtiti ili osvijestiti greške koje se svima katkad potkradu, svjesno ili nesvjesno. Pa krenimo.

· da li? – U svakodnevnom govoru, ako bolje osluškujemo druge ljude, možemo čuti „da li ovo, da li ono“ i sl. Kombinacija „da li“ jednostavno ne postoji te bi ju trebalo izbjegavati u konstrukcijama za upitne rečenice. Najtočnija konstrukcija je kada pitanje postavljamo glagolom – znaš li, pjevaš li i sl. No, ako nismo u mogućnosti upotrijebiti taj oblik, koristimo „je li“.

! SAVJET ! Jednom je jedna profesorica rekla: „Postoji samo jedan da li, Salvador Dali.“ Smiješno, ali istinito. Nadam se da će vam Dali biti češće na pameti. (opaska profesorice: “Stvarno ne znam koja je profesorica u igri!?” :O)

· radi/zbog? – Pitanje koje najviše muči današnjeg govornika hrvatskog jezika. Ili nam je sve zbog ili sve radi, i u 90 % slučajeva obrnemo značenje pa radi kažemo za uzrok, a zbog za namjenu; no tko bi u datom trenutku razmišljao o radi ili zbog, bitno da se razumijemo. No, ovdje nismo kako bismo se razumjeli, već nešto naučili. Kao što sam već napisala, radi uvijek koristimo kada želimo istaknuti s kojom namjerom nešto želimo napraviti – Došla sam radi kolača. Zašto sam došla, s kojom namjerom? Radi kolača. Dok zbog upotrebljavamo kada iskazujemo uzrok, što je uzrok onome što je uslijedilo. Plivam zbog krivih leđa. Koji je uzrok plivanju? Kriva leđa.

! SAVJET !Zbog je više neki mračniji prijedlog. Koristimo ga kada govorimo o nekom uzroku, koji se dogodio u prošlosti (prošlost je tamna jer je prošla). A radi je svjetliji prijedlog koji se koristi za naše namjere (nešto što će se dogoditi u budućnosti). I svaki put kada se uhvatite u nedoumici, pokušajte si vizualizirati sliku ili pravac objašnjenja.

Kada vam treba zbog, morate se vratiti u prošlost, a kada vam treba radi, pogledajte u budućnost.

· oba dvoje? – Jeste li znali da je oba dvoje zapravo četiri? Kad bolje razmislite, shvatit ćete ovu malu igru riječi i najčešću pogrešku. Ova pojava ima i naziv u gramatici – pleonazam – gomilanje riječi istog značenja. Oba već sam po sebi znači nešto čega ima dva, ali i dvoje ima isto značenje. Dakle, kada se to zbroji, oba dvoje znači četiri. Sumnjam da ste u trenutku govora mislili na četiri. Pravilno je „oboje“.

! SAVJET ! – Svaki put kada kažete oba dvoje, sjetite se da to znači četiri, a ne dva kao što mislite. Oboje je traženi oblik.

· s menom? – E sada, došli smo do bolne točke. S menom je tolika pogreška da za nju nema objašnjenja. Jednostavno, krivo su vas naučili pa ste i vi krivo zapamtili. Postoji samo „sa mnom“ i ništa drugo. Na to morate naviknuti uho i često se podsjećati.

! SAVJET ! – Kada izgovorite s menom i sa mnom, uvidjet ćete da su vam usta više otvorena kada kažete sa mnom, naravno zbog samoglasnika a (jeste primijetili ovaj zbog? da, da to je uzrok). Sjetite se da kada govorite tko ili što dolazi s vama, morate više otvoriti usta. I na kraju, ako se budete tu i tamo ispravljali i svjesno uviđali pogreške, najedanput će vam ovo s menom zvučati potpuno pogrešno i voilà, problem riješen.

· jel/jer? – Kada se nešto objašnjava i umjesto jer, kaže se jel, zvuči li vam nešto pogrešno? Vjerojatno da, no toga niste svjesni. Jel je mnogo jednostavnije izgovoriti nego jer što je ponovno navika od koje vaše uho ne može pobjeći. Ispravno je naravno jer, ali u toj brzini komunikacije, minimalna je pogrješka.

! SAVJET ! – Budite ustrajni i svjesni pogreške.

To bi bile najčešće pogreške u komunikaciji. Vjerojatno vam to zvuči kao nešto što ste milijun puta čuli, no od viška glava ne boli. Još jedan savjet, svaki put kada čujete nekoga kako krivo govori nešto od navedenog, svakako ga ispravite (iako će vas vjerojatno zamrziti iz dna duše, ali vodite se time kako je to za njihovo dobro) jer treba se znati pravilno izražavati. Jednom će vam biti zahvalni što ste provodili tiraniju nad njima (govorim iz vlastitog iskustva ).

Nadam se da ste saznali nešto novo, zapamtili neke sheme i ideje te da ćete ih primijeniti u svakodnevici.

P.S. Kako bi ispravno glasilo pitanje iz naslova?

(Znate li da najčešće zbog oboje ili sa mnom nastaju najveći problemi jer ih većina ne razumije?)

(Tekst je napisala Marta Bakarić, učenica 4.b razreda Gimnazije Sisak.)