Ispred vas se nalaze rješenja zadataka vezanih uz Gramatičko ustrojstvo rečenice.
Ako još niste pogledali i pokušali riješiti zadatke, prvo pokušajte s time.
Zadatke možete pronaći na poveznici.

  1. Atribut je riječ koja se dodaje imenici, imeničnoj zamjenici ili poimeničenom pridjevu i pobliže određuje njezino značenje.
  2. Apozicija je imenica koja pobliže označuje neku imensku riječ (najčešće imenicu) i uglavnom se slaže s njom u rodu, broju i padežu.
  3. Dijelnim genitivom može se izreći objekt.
  4. Slavenskim genitivom može se izreći objekt.
  5. Imenske riječi: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi.
  6. Rečenica se može rastaviti na sastavne dijelove (rečenične članove) od kojih svaki ima službu u rečenici i u nekom je odnosu s drugim rečeničnim dijelovima. To se svojstvo naziva članjivost rečenice.
  7. Uljez s obzirom na samostalne rečenične dijelove: subjekt, atribut, predikat, objekt, priložna oznaka.
  8. Imenski se predikat izriče sponom ili kopulom (neki oblik pomoćnoga glagola biti) i imenskom riječju.
  9. Pridjevni atribut izriče se pridjevom, zamjenicom i brojem.

  10. a) Objektu u rečenici mjesto otvara glagol, a priložnoj oznaci predikat.
    b) Izravni objekt može biti u akuzativu i genitivu.
    c) Slavenski genitiv u rečenici je izravni objekt.
    d) Izravnom objektu u rečenici mjesto otvara prijelazni glagol. To znači da se uz njega može uvrstiti imenska riječ u akuzativu .
    e) Neizravni objekt može biti u sljedećim padežima: genitivu, dativu, (akuzativu s prijedlogom), lokativu i instrumentalu.
    f) Akuzativ s prijedlogom u rečenici je neizravni objekt.

  11. a) rečenica s neizrečenim subjektom: Pričam s prijateljima o testu b) neoglagoljena rečenica: Dobar dan.
    c) besubjektna rečenica: Priča se puno toga. d) rečenica s obezličenim predikatom: Ljeti se više putuje.
  12. Rečenica čiji je predikat:
    a) jednostavni glagolski oblik: Volim serije. b) dva glagola od kojih je prvi trebati: Sutra trebam pospremiti sobu. 
  13. Zadana je rečenica Marija će posjetiti Dubrovnik, a na Minčetu odvest će ju baka. Apozicija uz navedeni rečenični dio.
    a) objekt: grad (Dubrovnik) b) subjekt: studentica (Marija) c) priložnu oznaku mjesta: kulu (Minčetu)
  14. Zadana je rečenica Ana čita novine. Dopuna te rečenice:
    a) pridjevnim atributom: današnje (novine) b) apozicijom: učenica (Ana) c) neizravnim objektom: baki (čita)
    d) priložnom oznakom mjesta izrečenom prilogom: ovdje (čita) e) priložnom oznakom vremena izrečenom padežnim izrazom: prije doručka (čita)
  15. Rečenični dijelovi: Čovjek zamjećuje sve. Glupan na savjete odgovara uvrijeđeno. Ja ću u budućnosti biti trener. Ne nosimo mi to radi ukrasa. Prepreke pamet otklanja odmah. Od drugih mudar može najviše naučiti. Čovjek je čovjeku prijatelj. Jesu li ti odlučili vratiti knjigu?
    glagolski predikat: zamjećuje, odgovara, ne nosimo, otklanja, može naučiti, jesu odlučili vratiti
    imenski predikat: ću biti trener, je prijatelj
    subjekt: on, glupan, ja, mi, pamet, mudar, čovjek
    izravni objekt: sve, to, prepreke, kosilicu
    neizravni objekt: (od) drugih, čovjeku, ti
    priložna oznaka: često (PO vremena), uvrijeđeno (PO načina), u budućnosti (PO vremena), radi ukrasa (PO namjere), odmah (PO vremena), najviše (PO količine)
  16. Atributi iz rečenica: Drugi su ljudi vjerovali u umjetničke snove i prespavali cijeli život. Uvijek je dobro tražiti svoj put. Povijest svijeta samo je biografija velikih ljudi. Muzeji su groblja umjetnosti. Poklapa li se tvoja ludost s ludošću većine?
    pridjev: umjetničke, cijeli, velikih
    zamjenica: svoj, tvoja
    broj: drugi
    imenica: svijeta, ljudi, umjetnosti, većine
  17. Atributi iz prethodnoga zadatka:
    Pridjevni: drugi, umjetničke, cijeli, svoj, velikih, tvoja.
    Imenični: svijeta, ljudi, umjetnosti, većine.
  18. Gramatičko ustrojstvo rečenice:
    Stanovnici (S), grada (Ap.), Samobora (At. im.), najprije (POV) su željeli pričati, (P gl.), nam (O n) o svom (At. p.) gradu (O n.) . Bili smo znatiželjni (P im.): odlučili smo pojesti (P gl.), kolač (O i.) od maline (At. i.) i poslušati (P gl.) tu (At. p.) priču (O i).
  19. Pravopisne i gramatičke pogreške:
    Pisat ću im iz Dubrovnika. Dovezli smo se vlakom. Gledajući za njima, nismo mogli prikriti loše raspoloženje. Najbolje se uči ponavljanjem. Poći ću na plivanje s Lukom.  Gledanjem dokumentarnih filmova upoznajemo znanost. Putujemo li na izlet autobusom ili vlakom? Vidjevši da me nitko ne sluša, prestao sam pričati. Bit će to najbolji potez ove sezone. Mogu li u kino doći s Anom? 
Zadaci prema onima iz Metodičkoga priručnika (Dragica Dujmović Markusi, Mirjana Bogdanović, Ljiljana Mlačić-Brakus: FON-FON 1 – 4, priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi, drugi, treći i četvrti razred gimnazije, Profil, 2014.)