Za početak, ovo se čita: JOHAN VOLFGANG GETE 🙂

(1749. Frankfurt na Majni – 1832. Weimar)

Kontekst: (pred)romantizam; druga polovica 18. stoljeća

Njemački predromantizam traje od 1770. do 1785. godine, a zbog buntovničke prirode pokreta, on dobiva naziv Sturm und Drang. Naziv je dobio po Klingerovoj drami Sturm und Drang, što znači “oluja i prodor”, a radi se o oluji osjećaja i prodoru nagona. Zovu ga još i “pokretom mladih genija” – pisci predromantizma i romantizma smatrali su sebe genijima koji na drugačiji, izniman način promatraju i opisuju svijet oko sebe. Buntovnička priroda pokreta očituje se u pobuni protiv klasicističkih pravila i racionalističke kontrole razuma.

Goethe – dvije faze stvaralaštva: razdoblje Sturm und Dranga i razdoblje weimarske klasike

Razdoblje Sturm und Dranga: drama Götz von Berlichingen; poeme (povijesne i mitske ličnosti): Prometej, Putnik, Muhamedova pjesma; epistolarni roman Patnje mladog Werthera

Razdoblje weimarske klasike: klasicistički stil, zaokret od proze prema stihu, epu i klasičnim poetskim vrstama poput elegija i epigrama; drame: Ifigenija na Tauridi, Torquato Tasso, Egmont; epovi: Rajnska lisica, Hermann i Dorothea; romani: Naukovanje Wilhelma Meistera, Srodne duše; zbirke poezije: Rimske elegije, Zapadno-istočni divan; dramski spjev koji je pisao više od pedeset godina (da, dobro ste pročitali, 50 godina!): Faust

Goethe je obilježio ovo razdoblje, tvorac je pojma “svjetske književnosti” kao nadnacionalne kulturne vrijednosti.
Autor je djela Teorije boja – komplementarnost, emotivna vrijednost i simbolika boja.

Kako je izgledao Johann Wolfgang Goethe?

Autor Peter Boerner napisao je biografiju Johanna Wolfganga Goethea na temelju njegovih dnevnika, pisama te povijesnih, znanstvenih i autobiografskih radova pa ću vam reći nešto više o tome što je autobiografsko u romanu Patnje mladog Werthera.

Goethe je otputovao iz Frankfurta u Wetzlar zbog posla (godine 1772.) te tamo upoznaje Charlotte Buff i njezina zaručnika. Postaje prijatelj s njima, ali se ujedno i zaljubi u Charlotte te se odluči vratiti u Frankfurt da im ne bude smetnja. Osim toga, Goetheov poznanik počinio je samoubojstvo zbog ljubavi prema ženi svoga prijatelja. Vidite li išta poznato? 🙂

Zanimljivo je da je Goethe ovaj roman napisao u samo četiri tjedna i to kad je saznao da se poznanik ubio. Goethe je tada imao samo 25 godina!

Roman je imao izuzetan odjek među čitateljima, mladi su ga ljudi čitali sa suzama u očima (awwwwić!, op.a.) te su se počeli odijevati kao glavni likovi romana, Werther i Lotte. Čisto da zamislite kako je to izgledalo – Werther je nosio plavi frak i hlače te žuti prsluk!

Uz Bibliju, ovo je postala najpoznatija knjiga. Zanimljiva je i činjenica da je ovo doba kada je porasla stopa samoubojstva te su to povezivali s utjecajem ovoga romana – zvali su to “wertherska groznica”.

Što vam još mogu reći od zanimljivosti? Pa, konzervativni građani nisu baš voljeli ovu knjigu, smatrali su da je Werther bolesnik koji je preautodestruktivan te će tako uništiti sve koji pročitaju tu knjigu. Pokušali su odvratiti ljude od čitanja jer ta knjiga tjera ljude na samoubojstvo. U nekim se gradovima čak i zabranila, fora, zar ne? Baš te motivira da pročitaš pa da vidiš kako će to utjecati na tebe, nadam se.

Verterizam = obilježje europskoga romantizma, pretjerana sentimentalnost, prenaglašena romantičnost i emocionalnost koja proizlazi iz osjećaja nesklada između ideala i zbilje.

Postoji jedna dosta neprimjerena izjava jednog mog učenika koja dosta opisuje Werthera iz pogleda suvremenog čitatelja. Naglašavam, neprimjerena je i nije joj mjesto u školi! No, zabave radi, citirat ću ga: “Werther je peško koji bi trebao naučiti kontrolirati svoje osjećaje i biti muško!” Zapitat ćemo se, što to uopće znači “biti muško”? Mora li muško kontrolirati svoje osjećaje?! No, o tome nekom drugom prilikom. 🙂

O samome romanu možete više saznati u videu.

I za kraj, nešto u čemu većina griješi:

Sklonidba imena Johanna Wolfganga Goethea