Književnost je umjetnost riječi.
Književna se djela dijele
- prema temeljnim načinima izražavanja: književni rodovi i vrste
- prema oblicima izražavanja: poezija, proza i drama
- prema podrijetlu: usmena i pisana književnost
- prema vremenu nastanka: književnopovijesna razdoblja
Postoje 4 književna roda, to su lirika, epika, drama i diskurzivni književni oblici. U temelju lirike je izricanje, u temelju epike pripovijedanje, u temelju drame prikazivanje, a u temelju diskurzivnih oblika raspravljanje.
Književni se rodovi dijele na književne vrste, a književne vrste na žanrove. Npr. Epika je rod, roman je vrsta, a kriminalistički je žanr.
Lirika – izražava ljudsku osjećajnost; važna je neposrednost i subjektivnost; sklad između zvučanja riječi i njezina značenja. Ima posebnu zvukovnu i ritmičku organizaciju (stihovi). Podjela: lirska poezija, epska poezija, lirsko-epska poezija.
Epika / proza – prikazuje događaje, donosi priču koju pripovijeda pripovjedač; važna je objektivnost. Jezik priznih djela blizak je našem svakodnevno jeziku te je time i razumljiv. Podjela proze: jednostavni i složeni prozni oblici, diskurzivni oblici…
Drama – prikazuje radnju (dramska napetost); zasnovana je na sukobu, povezuje objektivno i subjektivno (priču i likove); važni su dijalozi, monolozi i didaskalije. Drama je najčešće pisana za izvođenje na pozornici te je uvjetovana samom kazališnom predstavom.
Diskurzivni književni oblici – obuhvaćaju književno-znanstvene i publicističke vrste. Književno-znanstvene vrste: putopis i esej… Publicističke vrste: vijest, izvješće, članak, reportaža, feljton, polemika…