• Znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem imena zove se ONOMASTIKA ili IMENOSLOVLJE.
  • Imena se dijele na antroponime (imena ljudi) i toponime (zemljopisna imena).
  • Imena ljudi proučava antroponomastika, a zemljopisna imena toponomastika
  • Vlastita imenica nije isto što i vlastito ime. Vlastita imenica = jedna riječ, po vrsti imenica (Sisak). Vlastito ime = može biti ili jedna riječ ili više riječi, ne mora po vrsti biti imenica (Hrvatsko primorje, Plitvička jezera).
  • Imena mogu biti jednorječna (Brač, Marko, Učka), višerječna (Majka Terezija, Moslavačka gora, Plitvička jezera, Biograd na Moru) i perifrazna (Otac Hrvatske Književnosti).
  • Perifrazno ime = opisno ime kojim se zamjenjuje pravo osobno ili zemljopisno ime (Bič Božji = Atila; Otac Hrvatske književnosti = Marko Marulić).

ANTROPONIMI

  • Antroponimi = imena ljudi – osobna imena, nadimci, prezimena.
  • Prvo su postojala osobna imena, zatim su se javili nadimci da bi se razlikovali ljudi istih imena, a na kraju su se javila prezimena.

IMENA

  • Hrvatska su imena nastala iz nekih osnovnih slojeva: slavenski sloj, sloj hrvatskih narodnih imena, kršćanski sloj, islamski sloj, sloj posuđenih imena i sloj pomodnih imena.
  • Slavenski sloj = najstariji sloj hrvatskih imena; npr. Vesna, Morana, Buga, Lada, Vida, Višeslav…
  • Sloj hrvatskih narodnih imena = poznat još iz starih izvora (9.st.); npr. Tomislav, Domagoj, Trpimir, Mislav, Branimir, Borna, Hrvoje…
  • Kršćanski sloj = hebrejska, grčka i latinska imena; npr. David, Marija, Ana, Ivan, Šimun, Petar, Josip, Sara…
  • Islamski sloj = orijentalno podrijetlo; npr. Osman, Aida, Adnan, Sulejman…
  • Sloj posuđenih imena = iz nekog stranog jezika (ruski, talijanski i sl.); npr. Nataša, Igor, Andrej, Mia, Mario…
  • Sloj pomodnih imena = utjecaj medija; npr. Šeherezada, Elvis…
  • Etimologija = znanost koja proučava podrijetlo riječi.

NADIMCI

  • Nadimci su se najčešće dodjeljivali na osnovu fizičkog izgleda ili ponašanja.

PREZIMENA

  • Prezimena su nastala na osnovu četiri glavna pitanja: čiji si?, kakav si?, odakle si?, što si?/čime se baviš?
  • čiji si? – očevo ili majčino ime; patronim = prezime nastalo prema očevu imenu; matronim = prezime nastalo prema majčinu imenu; npr. Marić, Lukić, Šimić, Jurić, Anić…
  • kakav si? – fizičko obilježje ili osobina, npr. Naglić, Tihić, Žmirić, Rogulja, Zlomislić…
  • odakle si? – imena mjesta, pokrajina, zemalja i sl., npr. Horvat, Posavec, Mađarac, Sremić, Bosnić…
  • što si?/čime se baviš? – zanimanje, obrt i sl., npr. Kovačević, Mlinarić, Lončarić, Zlatar…
  • Najčešća prezimena u Hrvatskoj: Horvat, Kovačević, Babić…

TOPONIMI

  • Toponimi = imena zemljopisnih pojmova.
  • Ekonimi = imena naselja / mjesta, npr. Sisak, Biograd na Moru, Dugo Selo, Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar u Šumi…
  • Hidronimi = imena voda (rijeka, jezera, mora), npr. Kupa, Mrežnica, Plitvička jezera, Jadransko more, Jarun…
  • Oronimi = imena gora, planina, npr. Velebit, Požeška gora, Ćićarija, Učka, Žumberačka gora, Samoborsko gorje…
  • Etnik = ime stanovnika nekog mjesta (kontinenta, države, pokrajine, grada), npr. Zadranin, Ličanin, Vukovarac, Dalmatinka, Zagrepčanka…
  • Etnonim = ime nekog naroda, npr. Hrvat, Amerikac, Poljakinja…
  • Ktetik = posvojni pridjev izveden od etnika, npr. zadarski, lički, vukovarski, dalmatinski, zagrebački…
  • Egzonimi = udomaćena zemljopisna imena stranih zemljopisnih pojmova (gradova, država), npr. Irska (Ireland), Njemačka (Deutschland), Beč (Wien)…

PISANJE IMENA

  • Velikim se početnim slovom pišu sva jednorječna osoba imena, prezimena i nadimci; npr. Ivan, Ana, Marko, Marulić, Horvat, Crni, Džeki…
  • Velikim se početnim slovom pišu sve riječi u višerječnim antroponimima osim prijedloga, veznika i člana; npr.  Ljudevit Posavski, Petar Krešimir Četvrti, Ivan bez zemlje, Vincent iz Kastva, Leonardo da Vinci, Miguel de Cervantes Saavedra, Pedro Calderon de la Barca, Marija Jurić Zagorka, Bič Božji, Otac Domovine…
  • Ako uz perifrazno ime stoji ime osobe na koju se to ime odnosi, onda se perifrazno ime piše malim slovom; npr. Marko Marulić je otac hrvatske književnosti.
  • Ako je u perifraznom imenu obuhvaćeno više osoba, velikim se početnim slovom piše samo početna riječ, npr. Sveta braća – Ćiril i Metod.

  • Velikim se početnim slovom pišu jednorječna zemljopisna imena i sve riječi višerječnih imena kontinenatam država i naseljenih mjesta (gradova, sela, zaselaka), osim prijedloga i veznika; npr. Europa, Azija, Južna Amerika, Republika Hrvatska, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske,  Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Austro-Ugarska Monarhija, Dubrovačka Republika, Zapadno Rimsko Carstvo, Stari Kontinent, Zemlja Izazećeg Sunca…
  • U svim ostalim višerječnim zemljopisnim imenima (zemljopisna područja, pokrajine, dijelovi naseljenih mjesta – ulice, trgovi, gradske četvrti, hidronimi i toponimi) velikim se slovom piše početna riječ imena, a sve se ostale riječi pišu malim slovom ako nisu vlastito ime ili pridjev izveden iz vlastita imena, npr. Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Dalmatinska zagora, Hrvatsko primorje, Imotska krajina, Bliski istok, Pirinejski poluotok, Požeška kotlina, Ulica Ranka Marinkovića, Školska ulica, Trg hrvatskih branitelja, Novi Zagreb, Viktorovac, Jadransko more, Plitvička jezera, Indijski ocean, Samoborsko gorje, Vidova gora…

  • POSVOJNI PRIDJEVI koji završavaju na -ov, -ev, -in, a izvedeni su od vlastita imena, pišu se velikim slovom, npr. Markov, Anin…
  • POSVOJNI PRIDJEVI koji završavaju na -ski, -ški, -čki, -ćki, a izvedeni su od vlastita imena, pišu se malim slovom, npr. hrvatski, sisački, paški…