Životinjska farma satirična je novela ili bajka Georgea Orwella izdana nakon 2. svjetskog rata. Radnja ismijava događaje koji su se odvijali tijekom Drugog svjetskog rata, ali i način na koji i današnje društvo funkcionira. Glavni su likovi životinje, a kompleksnost društveno-političkog ustroja prikazana je kroz jednostavnost događanja.

Mjesto je radnje ovog djela farma negdje u Engleskoj. Životinje predvođene svinjama, kao najpametnijim životinjama, odlučile su se pobuniti protiv okrutnog gospodina Jonesa (vlasnika farme) i preuzeti brigu o farmi. Nakon što su uspjele u svojoj namjeri, osmislile su 7 pravila „Životinjske farme“ koja su se nekim čudom često mijenjala pod utjecajem životinja koje su jednakije od drugih. Glavno pravilo je glasilo: “Četiri noge dobre, dvije noge loše.“

Životinje su stvarno uspjele voditi farmu same. No, je li ova utopija dugo opstala? Naravno da nije. Ubrzo je došlo do sukoba ideja između dvije najpametnije svinje Napoleona i Snowballa koji je kasnije protjeran s farme zbog navodne izdaje. Napoleon je preuzeo organizaciju farme u svoje ruke, a ostale su mu se životinje pokoravale vjerujući u njegove dobre namjere i inteligenciju (ovčice). Započela je gradnja vjetrenjače koja je trebala biti od velike koristi za farmu. Od svih životinja najviše je truda ulagao Boxer, „Boxer je bio ogroman konj, visok preko osamdeset centimetara i snažan kao dva prosječna konja.“ Boxera možemo promatrati kao prikaz radničke klase kroz njegovu izjavu „Radit ću još više.“ Nažalost, Boxer je odveden u klaonicu nakon što više nije mogao raditi.

Ovakav napad na Staljinovu politiku i komunizam te ostale političke režime gledamo kroz prijelaz iz utopijske ideje na početni totalitaristički režim. Napoleon se potpuno odcijepio od ostalih životinja. Čuvali su ga oštri psi koje je sam odgojio i počeo je konzumirati jako velike količine hrane. Čak se preselio u kuću gospodina Jonesa u koju se, prema dogovoru, nije smjelo ulaziti. Na kraju djela vidimo samoprozvanog vođu Napoleona kako objeduje s ljudima i šeta na dvije noge poput Čovjeka, a novo je pravilo farme glasilo: „Četiri noge dobre, dvije noge bolje!“

Prednost je ovog djela ta što je sve objašnjeno na vrlo jednostavan način, tako da i oni koji nisu previše upućeni u povijest i politiku mogu shvatiti poantu. Prema knjizi snimljen je i film čiji se kraj bitno razlikuje od kraja knjige. Film završava pobunom životinja protiv Napoleona, što otvara neku ponovnu nadu za poboljšanjem. Ili je sve to možda veliki začarani krug? I danas živimo u društvu gdje su jedni jednakiji od drugih. Može li bolje od ovoga ili će se sve uvijek izvrnuti na ovaj način? To je još jedna tema za razmišljanje. Također, nadam se da će nam biti oproštena usporedba nas ljudi s predivnim bićima kao što su životinje.

(Tekst je napisala Katarina Boltužić, učenica 4.d razreda Gimnazije Sisak.)

Više o lektiri pogledajte u videu.