Za početak, napisat ću vam nešto više o samom Marinkoviću.

Pa krenimo…

Ranko Marinković: Kiklop

Ranko Marinković rođen je 1913. godine u Visu, a preminuo je 2001. godine u Zagrebu. U najkraćim crtama, bio je pripovjedač, romanopisac, dramatičar i esejist. Osim toga, bio je i ravnatelj drame Hrvatskog narodnog kazališta i profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu.

Književnu djelatnost započinje početkom tridesetih godina. Piše i objavljuje pjesme, pripovijetke, drame eseje i kazališne kritike u različitim časopisima i novinama. Prva mu je pjesma pjesma More (1931.), zatim piše kratke priče, slijede drame i romani.

Novelističke zbirke: Ruke, Pod balkonima, Poniženje Sokrata
Drame:
Albatros, Glorija, Politeia ili Inspektorove spletke, Pustinja
Romani:
Kiklop, Zajednička kupka, Never more
Kazališne i filmske kritike:
Geste i grimase
Eseji, dijalozi, portreti:
Nevesele oči klauna

Kao što smo se dogovorili, slijedi više o njegovom romanu koji se javlja na maturi…

Roman Kiklop (1965.) fenomenalan je roman u kojemu Marinković prikazuje tjeskobnu atmosferu u zagrebačkoj intelektualnoj sredini uoči Drugoga svjetskog rata. Jednooki mitski div iz naslova romana simbolizira rat i kanibalski svijet u kojemu se gubi humanost, a čovjek postaje animalno, bestijalno biće koje se bori za opstanak. Marinković kritizira dehumanizirani svijet u kojem nestaju sve ljudske vrijednosti, a čovjek se spušta na razinu životinje.

Glavni je lik Melkior Tresić, novinar i kazališni kritičar, koji se užasava rata, stoga se izgladnjuje kako bi izgubio na težini i bio proglašen nesposobnim za vojsku.

“Radnja romana zbiva se od jeseni 1940. do proljeća 1941. godine i teče sporo, pomalo lijeno, kao da namjerno želi što više odgoditi loše stvari koje će se uskoro dogoditi. A sprema se provala bestijalnosti, barbarstva, tamnih strana ljudskosti. Budući da humanističke vrijednosti dolaze u ozbiljnu kušnju, sveopće ljudožderstvo prijeti urušavanjem kompletne europske kulturne baštine. Zato osjećaj straha dominira romanom pa je homo timens osnovni smisao Kiklopa (…). I ono osnovno stanje glavnog lika može se sažeti u maksimu: timeo, ergo sum.”

Krešimir Nemec

Homo timens = čovjek koji se boji
Timeo, ergo sum = bojim se, dakle jesam

O NASTANKU ROMANA:

Marinković je u intervjuu s Milošem Jevtićem objasnio zašto je napisao ovaj roman:

“Roman Kiklop sam, u stvari, počeo davno pisati bez intencije da napišem roman. Naprosto padali su mmi na pamet neki motivi koje sam bio i objavio. Recimo, U znaku vage je početak Kiklopa. Slično je i s novelom Hiljadu i jedna noć. Te sam dijelove kasnije inkorporirao u Kiklopa. To su bili prozni fragmenti “jedne veće cjeline”. Kasnije, polazeći od tih fragmenata, zamislio sam svoga “jednookog diva”. To je jedno. Drugo, mislio sam da sam ostao dužan sebi – za sve one strahote, za sve strepnje i onaj užas koji sam proživljavao uoči i za vrijeme rata.”

U istome tom intervjuu objasnio je i temeljni motiv romana, točnije motiv straha:

“Glavni je motiv strah. To je nešto što nije cjenjeno, taj elementarni ljudski, pa, ako hoćete, i biološki osjećaj koji svi nosimo u svome iskustvu, samo neradno priznajemo da smo se bojali u herojskom vremenu. Jedino veliki heroji priznaju da su se bojali. Mislio sam, dakle, da sam ostao dužan sebi, a i svijetu, da kažem nešto o tom strahu i o moći straha. 
Nije to samo biološki obrambeni mehanizam ugrožene jedinke, nije samo strah zbog ugrožene egzistencije, to je strah od svakog nasilja, svake prisile, strah od ugrožavanja slobode, ne samo fizičke slobode, da te netko baci iza rešetaka, nego da baci iza rešetaka misao, ideju. Nešto što je povezano s najelementarnijim ljudskim dostojanstvom mislim da je sloboda posjedovanja misli, posjedovanja ideja.
Kako da dođemo do spoznaja o svijetu ako nemamo misaonog iskustva, ako ne raspolažemo slobodom kombiniranja ideja?”

SADRŽAJ ROMANA:

Sadržaj možete pronaći na linku: https://hrvatskiuzemljicudesa.hr/sadrzaj-romana-kiklop-ranka-marinkovica/

TEMELJNE INFORMACIJE:

Temeljne informacije (tema, mjesto i vrijeme radnje, fabula, pripovjedač, kompozicija romana, stilska obilježja) možete pronaći na linku: https://hrvatskiuzemljicudesa.hr/temeljne-informacije-marinkovic-kiklop/

ANALIZA POJEDINIH ULOMAKA:

Ovdje se nalaze komentari na pojedine ulomke iz romana: https://hrvatskiuzemljicudesa.hr/analiza-pojedinih-ulomaka-marinkovic-kiklop/

LITERATURA:

  • Dujmović Markusi: Književni vremeplov 4, čitanka za četvrti razred gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola, Profil Klett, Zagreb 2021.
  • Grubišić Belina, Marčan: Putokazi, udžbenik za hrvatski jezik, književnost i komunikacijske vještine 21. stoljeća za 4. r. strukovnih škola na razini 4.2 i gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2021.
  • Merkler, Uskoković: Vodič kroz lektiru za srednje škole, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.
  • Sajko, Sorčik, Zrinjan: Lica knjiga 4, čitanka iz hrvatskoga jezika za četvrti razred gimnazija, Alfa, Zagreb, 2021.
  • vlastite bilješke