Ispred vas se nalaze rješenja zadataka vezanih uz Rečenice.
Ako još niste pogledali i pokušali riješiti zadatke, prvo pokušajte s time.
Zadatke možete pronaći na poveznici.

  1. Jednostavne rečenice (Sinoć je padala kiša. Pločnici su suhi.) preoblikovane u složene:

    a) povezivanjem: Sinoć je padala kiša, a pločnici su suhi.
    b) uvrštavanjem: Umjesto da su pločnici suhi, sinoć je padala kiša.
    c) bez veznika: Sinoć je pada kiša, pločnici su suhi.


2. Sheme zadanih rečenica: za jednostavne rečenice slijed rečeničnih dijelova (P, S, O, PO), a za složene rečenice slijed rečenica – za nezavisnosložene R, R, a za zavisnosložene G, Z / Z, G.

a) Promatrali su, tražili, dozivali. – složena rečenica, ima 3 predikata, rečenični niz; shema: R, R, R (tri jednakovrijedne surečenice)
b) Budući da kasnim, ispričat ću se. – složena rečenica, ima 2 predikata, zavisnosložena rečenica, shema: Z, G (zavisna, glavna)
c) Idem. – jednostavna rečenica, ima 1 predikat; jednostavnim rečenicama nije trebalo pisati shemu, nego odrediti slijed rečeničnih dijelova; ovdje imamo samo predikat, dakle treba pisati: P
d) Mi se nećemo vidjeti? – jednostavna rečenica, ima 1 predikat; S, P (mi – subjekt, se nećemo vidjeti – predikat)
e) Na prašnjavoj stoje cesti. – jednostavna rečenica, ima 1 predikat; POM, AT, P, POM
f) Krećeš ili ostaješ? – složena rečenica, ima 2 predikata; nezavisnosložena rastavna rečenica, shema: R, R


3. Suprotni veznici: a, ali, nego, no, već


4. Jednostavne rečenice Trčim. Pada kiša. – sklapanje,:
a) suprotna: Trčim, a pada kiša. (sklopili ste pomoću suprotnih veznika: a, ali, nego, no, već)
b) rastavna: Ili trčim ili pada kiša. (sklopili ste pomoću rastavnog veznika: ili)
c) isključna: Trčim, samo što pada kiša. (sklopili ste pomoću isključnih veznika: samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što)


5. Suodnosna (korelativna) riječ – uspostavlja suodnos između glavne i zavisne surečenice i upućuje na mjesto zavisne surečenice u ustrojstvu glavne.


6. Ishodišne surečenice – one surečenice koje se sklapaju u složenu rečenicu.


7. Odredite službu podcrtanoga rečeničnog dijela i napišite ju na praznu crtu. Nakon toga umjesto podebljanoga rečeničnog dijela uvrstite zavisnu surečenicu.

Na mokrim ulicama ne vidim prolaznike. –> mokrim = atribut; treba napraviti atributnu rečenicu: Na ulicama koje su mokre / ne vidim prolaznike.


Jedem jabuku. –> jabuku = objekt; treba napraviti objektnu rečenicu: Jedem ono / što je rajsko voće.


Neću se sunčati u podne zbog sunca. –> priložna oznaka uzroka; uzročna rečenica: Neću se sunčati u podne / jer sunce jako grije.


On je pametan. –> dio imenskog predikata; predikatna rečenica: On je / da ga nema pametnijeg.


Lijenčine se skrivaju po kutovima sobe. –> subjekt; subjektna rečenica: Koji su lijeni, / skrivaju se po sobama.


Pozvali su me na sok. –> priložna oznaka namjere; namjerna rečenica: Pozvali su me / da popijemo sok.

Na mokrim ulicama ne vidim prolaznike. –> objekt; objektna rečenica: Na mokrim ulicama ne vidim / one koji prolaze.


Jedem ukusnu jabuku. –> atribut; atributna rečenica: Jedem jabuku / koja je ukusna.

Neću se sunčati u podne zbog sunca. –> priložna oznaka vremena; vremenska rečenica: Neću se sunčati / kada bude podne zbog sunca.


Mudrac je star. –> dio imenskog predikata; predikatna rečenica: Mudrac je / da ga nema starijeg.


Gledatelji smatraju da film nije dobar. –> subjekt; subjektna rečenica: Koji su gledali film, / smatraju / da nije dobar.

Do suza su mu se nasmijali. –> priložna oznaka posljedice; posljedična rečenica: Nasmijali se se / da su im potekle suze.


8. Podcrtajte predikate, zaokružite veznik, odvojite surečenicu od surečenice:

• označite kraticom NS nezavisnosloženu rečenicu i napišite o kojoj je vrsti riječ
• označite kraticom ZS zavisnosloženu rečenicu, odredite u njoj glavnu (G) i zavisnu (Z) surečenicu i označite ih kraticama. Napišite vrstu zavisne surečenice.

Npr.
G Z
To govori čovjek / koji uvijek kasni. –> ZS atributna

Ako bismo svi govorili, / nastala bi buka. Z, G –> ZS POGODBENA


Vidiš / da se pokajao. G, Z –> ZS OBJEKTNA

Ako sunce sije, / i mi smo sretni. Z, G –> ZS POGODBENA


Dolaze li danas / ili ih očekujemo sutra? G, Z –> NS RASTAVNA

Tko se zadnji smije, / najslađe se smije. Z, G –> ZS SUBJEKTNA


Ulice su toliko tamne / da ne vidim prst pred nosom. G, Z –> ZS POSLJEDIČNA


Mogli su poželjeti sve, / ali ništa im nije bilo ostvarivo. G, Z –> NS SUPROTNA


Glazba nije / što je nekad bila. G, Z –> ZS PREDIKATNA


Idemo na izlet / da upoznamo dvorce Hrvatskoga zagorja. G, Z –> ZS NAMJERNA


Vidi se / da dolazi jesen. G, Z –> ZS SUBJEKTNA – zašto ovo nije objektna? zbog ovog glagola “vidi se” – pitanje je što se vidi, stoga se radi o subjektnoj rečenici (sve na tu foru – vidi se, misli se, govori se, smatra se – sve su subjektne rečenice)


Smatra se / kako mladi ljudi vole plesati. G, Z –>ZS SUBJEKTNA

Došlo je doba / kada se valja rastati. G, Z –> ZS ATRIBUTNA


Ponašajte se / onako kako želite. G, Z –> ZS NAČINSKA

Da vjerujemo u bajke, / povjerovali bismo ti. Z, G –> ZS POGODBENA


Primakli su se vodi / da bi osjetili miris mora. G, Z –> ZS NAMJERNA


Nismo imali nastavu / iako se trebala održati. G, Z –> ZS DOPUSNA


Mislim / da bi trebalo sporije voziti. G, Z –> ZS OBJEKTNA

Kako se vas uvijek prve pita, / budite im blagonakloni. Z, G –> ZS UZROČNA


Ako ti je slaba pamet, / moraš imati jaka leđa. Z, G –> ZS POGODBENA

Jeste li pogledali film / ili ste išli na koncert? G, Z –> NS RASTAVNA


Tko rano rani, / dvije sreće grabi. Z, G –> ZS SUBJEKTNA


Iako uskoro pada noć, / još ne idemo. Z, G –> ZS DOPUSNA


Vrata su suha, / samo što je kvaka skliska. G, Z –> NS ISKLJUČNA


Jedem čokoladu / koja nema okusa. G, Z –> ZS ATRIBUTNA

Ušli smo u hotel / da se odmorim. G, Z –> ZS NAMJERNA


Govori toliko glasno / da se nitko drugi ne čuje. G, Z –> ZS POSLJEDIČNA


Knjige su / da ih morate čitati. G, Z –> ZS PREDIKATNA


Došli su / kako bi im netko pokazao put. G, Z –> ZS NAMJERNA


Bacao je loptu / kao što dijete baca. G, Z –> ZS NAČINSKA

Budući da su trebali stići, / satima nismo napuštali to mjesto. Z, G –> ZS UZROČNA


Ako se požuriš, / stići ćeš kupiti ulaznicu. Z, G –> ZS POGODBENA

Priča se / da ćete se uskoro vratiti. G, Z –> ZS SUBJEKTNA


9. Analizirajte mnogostruko složene rečenice.

Budući da nisu mnogo pričali, Ivan uze malo kruha koji je bio vrlo mekan te sjede na stolicu, a Ana pogleda Marka ne bi li mu izmamila osmijeh na lice koje je bilo smežurano kao da su mu se sve silne godine na njemu pokazale.

Budući da nisu mnogo pričali, / ZS UZROČNA (zašto Ivan uze malo kruha?)
Ivan uze malo kruha / GLAVNA (nema veznika, sve se vrti oko nje)
koji je bio vrlo mekan / ZS ATRIBUTNA (kakvog kruha uze?)
te sjede na stolicu, / NS SASTAVNA (veznik: i, pa, te, ni, niti)
a Ana pogleda Marka / NS SUPROTNA (veznik: a, ali, nego, no, već)
ne bi li mu izmamila osmijeh na lice / ZS NAMJERNA (s kojom namjernom je pogledala Marka? radi čega?)
koje je bilo smežurano/ ZS ATRIBUTNA (kakvo mu je lice?)
kao da su mu se sve silne godine na njemu pokazale. ZS NAČINSKA (kako mu je lice smežurano?)

Iako nije bilo tako dogovoreno, krenuše prema igralištu jer su željeli što prije završiti posao koji je ionako već bio započet ili se vratiti kućama, ali vlasnici su željeli, ako sve ne bude išlo po planu, zatvoriti igralište kako im igrači ne bi donijeli dodatne troškove.

Iako nije bilo tako dogovoreno, / ZS DOPUSNA
krenuše prema igralištu / GLAVNA
jer su željeli / ZS ZROČNA
što prije završiti posao / ZS VREMENSKA
koji je ionako već bio započet / ZS ATRIBUTNA
ili se vratiti kućama, / NS RASTAVNA
ali vlasnici su željeli, / NS SUPROTNA
ako sve ne bude išlo po planu, / ZS POGODBENA
zatvoriti igralište / NS REČENIČNI NIZ
kako im igrači ne bi donijeli dodatne troškove. ZS NAMJERNA

Zadaci prema onima iz Metodičkoga priručnika (Dragica Dujmović Markusi, Mirjana Bogdanović, Ljiljana Mlačić-Brakus: FON-FON 1 – 4, priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi, drugi, treći i četvrti razred gimnazije, Profil, 2014.)