Slaganje: tvorbena osnova + spojnik + tvorbena osnova (samostalna riječ)

brod + o + vlasnik

Slaganje – tvorbeni način u kojem tvorenica nastaje od dvoju tvorbenih osnova između kojih se nalazi spojnik (interfiks). Npr. nosorog, kolovođa, zemljoposjednik…

Takvo se slaganje zove i čisto slaganje, a složenica je čista složenica. Postoje i polusloženice. One su nepotpune složenice, a imaju spojnicu između dijelova – svaki dio ima svoj naglasak, a sklanja se samo drugi dio. Npr. lovor-vijenac (G lovor-vijenca, D lovor-vijencu), spomen-ploča (G spomen-ploči, D spomen-ploču), zrinsko-frankopanski (G zrinsko-frankopanskih, D zrinsko-frankopanskim)…

Složeno-sufiksalna tvorba: tvorbena osnova + spojnik + tvorbena osnova + sufiks

list + o + pad+ ø

Složeno-sufiksalna tvorba – tvorbeni način u kojem istodobno sudjeluju dva tvorbena načina – slaganje i sufiksalna tvorba. Tvorenice nastale ovom tvorbom dijelimo u dvije skupine, ovisno o sufiksu:

  1. na kraju tvorenice nalazi se sufiks koji je vidljiv, npr. knjigoljubac, drugoligaš, srednjovjekovni…
  2. na kraju tvorenice nalazi se sufiks koji nije vidljiv (nulti sufiks), npr. padobranø, rukopisø, suncokretø, listopadø…

Srastanje: osnovna riječ + osnovna riječ

blag+dan

Srastanje – tvorbeni način u kojem dvije osnovne riječi srastaju u tvorenicu bez spojnika. Takva se tvorenica zove sraslica. Npr. tamnoplav, dangubiti, mnogopoštovani, uoči takozvani, svemoguć, naglas, naime, uvijek, uzbrdo…

Preobrazba: riječ prelazi iz jedne vrste riječi u drugu

mlada (pridjev) – mlada (imenica – mladenka)

Preobrazba /konverzija – tvorbeni način u kojem nova riječ nastaje bez dodavanja tvorbenih jedinica, prelazi iz jedne vrste riječi u drugu. Npr. hrvatsku – Hrvatsku (Pogledajte hrvatsku zastavu! – pridjev; Dođite u Hrvatsku. – imenica)

Više o tvorbenim načinima pogledajte u prethodnoj objavi: Tvorbeni načini. O samoj tvorbi riječi možete pročitati ovdje.