Postoji nešto što se zove PODJELA REČENICA PO SASTAVU.
Pa, prema sastavu, rečenice se dijele na jednostavne i složene rečenice.
Sljedeća je podjela jednostavnih rečenica na jednostavnu proširenu i jednostavnu neproširenu rečenicu.
Složene se pak rečenice dalje dijele na nezavisno složene rečenice i na zavisno složene rečenice.
Nezavisno složene rečenice mogu biti rečenični niz, sastavne, rastavne, suprotne, isključne i zaključne rečenice. Zavisno složene rečenice mogu biti subjektne, predikatne, objektne, atributne i priložne rečenice.
Više o ovome možete pogledati u uvodnome videu: Podjela rečenica po sastavu
Video u kojemu se više govori o tome: Uvod u jednostavne i složene rečenice
Složena je rečenica ona koja ima dva i više predikata. Može biti nezavisnosložena i zavisnosložena rečenica – višestrukosložena rečenica.
NEZAVISNOSLOŽENA REČENICA, kao što sam rekla, može biti sastavna, rastavna, suprotna, isključna, zaključna.
Ovdje su nam jako bitni VEZNICI. Oni mogu biti:
- sastavni: i, pa, te, ni, niti
- rastavni: ili
- suprotni: a, ali, nego, no, već
- isključni: samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što
- zaključni: zato, dakle, stoga.
O složenim rečenicama možete gledati u videu: Uvod u složenu rečenicu. Nezavisno složena rečenica.
NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE
– nezavisno složene rečenice: rečenični niz, sastavne, rastavne, suprotne, isključne i zaključne rečenice
Rečenični niz – zarezi – Marko gleda televiziju, jede, misli.
Sastavne rečenice – i, pa, te, ni, niti – bez zareza – Marko gleda televiziju i jede kokice.
Rastavne rečenice – ili – bez zareza – Marko gleda televiziju ili piše zadaću.
Suprotne rečenice – a, ali, nego, no, već – zarez – Marko gleda televiziju, a Ivan piše zadaću.
Isključne rečenice – samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što – zarez – Svi su tu, samo tebe nema.
Zaključne rečenice – zato, dakle, stoga – zarez – Nije mi se dalo, zato nisam to napravila.
Više o nezavisnosloženim rečenicama možete pronaći i u sljedećem videu: Nezavisnosložena rečenica
Što se ZAVISNOSLOŽENIH REČENICA tiče, već sam vam rekla da one mogu biti: subjektne, predikatne, objektne, atributne, priložne.
SUBJEKTNA:
– tko, što?
– da, te, kako
– Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.
PREDIKATNA:
– dio imenskog predikata
– da
– Ručak je da bolji ne može biti.
OBJEKTNA:
– koga, što?
– odnosne zamjenice, prilozi, da, neka
– Ispričat ću ti što sam doživio.
ATRIBUTNA:
– koji? kakav? čiji? kolik?
– odnosne zamjenice, prilozi, da, neka
– Imao je psa koji je bio zaigran.
PRILOŽNA:
– mjesne, vremenske, načinske, namjerne, uzročne, posljedične, pogodbene dopusne
MJESNA – gdje, kamo, kuda?
VREMENSKA – kad, otkad, dokad?
NAČINSKA – kako?
NAMJERNA – s kojom namjerom? radi čega?
UZROČNA – zašto?
POSLJEDIČNA – s kojom posljedicom?
POGODBENA – ako što?
DOPUSNA – umjesto čega? iako što?
Više o zavisnosloženim rečenicama pronađite u videu: Zavisnosložena rečenica
Zadaci za vježbu:
Nadam se da vam je ovo olakšalo shvaćanje rečenice.
Hakuna matata! 🙂