Podcrtajte predikate, zaokružite veznik, odredite glavnu i zavisnu surečenicu te napišite vrstu zavisnosložene rečenice.
– predikati su podebljani, surečenice su odvojene crtom (/), veznička je riječ ukošena, na kraju je napisana vrsta zavisnosložene rečenice te pitanje koje se postavlja na glavnu da odgovor bude zavisna; zavisna je ona u kojoj se nalazi veznička riječ


Sad gledam / kako se putićem prema brežuljku uspinje žena u crnini.
(objektna) – što gledam?


Priča se / da je uvijek ovako sama.
(subjektna) – što se priča?

Vode me djeca / da vidim nove igračke.
(priložna – namjerna) – s kojom me namjerom vode?


Da su odrasli na selu, / znali bi vrijednost kruha.
(priložna – pogodbena) – ako nešto, onda nešto


Na Lovreću su spasili stećke / kad je cesta trebala proći.
(priložna – vremenska) – kada su spasili stećke?


Sa stećka sam gledao / kako se bljeska grad u daljini.
(objektna) – što sam gledao?


Kad se vratio iz primorja, / sjeo je uz nju kraj ognjišta.
(priložna – vremenska) – kada je sjeo uz nju?


Netko predloži / da napiše molbu.
(objektna) – što netko predloži?


Sve to sluša od naših ljudi / koji rade u hotelu.
(atributna) – od kojih ljudi to sluša?


Da me ne bi pitali, / okrenem glavu.
(priložna – namjerna) – radi čega okrenem glavu?


Most kojim prelazimo rijeku / nastao je u 19. stoljeću.
(atributna) – koji je most nastao u 19.st.?


Rujan izgleda kao ličilac u radnom odijelu / koji je zaspao pod suncem.
(atributna) – izgleda kao koji ličilac?


Vidim / kako se stvari pomalo izdvajaju.
(objektna) – što vidim?


Gradom se širi miris octa / u kojem se kuhaju paprike.
(atributna) – koji se miris octa širi?


Fiš se jede u rujnu / zato što je rujan najljepši mjesec.
(priložna – uzročna) – zašto se fiš jede u rujnu?


Sitnež se gnječi / da ostane u juhi kao umak.
(priložna – namjerna) – radi čega se sitnež gnječi?


Kad govorite, / nemojte gledati u rijeku.

(priložna – vremenska) – kada nemojte gledati u rijeku?


Ako drugoga nema, / dobar je i kelj.
(priložna – pogodbena) – ako nešto, onda nešto


Nije me posjetio / da me ne bi ometao u poslu.
(priložna – namjerna) – radi čega me nije posjetio?


Nisam znao / da se to može dogoditi.
(objektna) – što nisam znao?


Krenuli su na izlet / iako je bilo oblačno.
(priložna – dopusna) – usprkos čemu su krenuli na izlet?


On je čovjek / što obično ne govori mnogo.
(atributna) – kakav je on čovjek?


Došao je k nama / da bi se igrao.
(priložna – namjerna) – radi čega je došao k nama?


Stisnuo je šaku tako jako / da su mu zglobovi pobijeljeli.
(priložna – posljedična) – s kojom je posljedicom stisnuo šaku?


Dva prijatelja sjede za stolom / što je najbliži mome.
(atributna) – za kojim stolom sjede?


Okrenuo se / ne bi li u nečijem pogledu našao istomišljenika.
(priložna – namjerna) – radi čega se okrenuo?


On je imao dušu / što je razumjela ljude i životinje.
(atributna) – kakvu je dušu imao?


Kad bi drveće hodalo, / što bi radile ptice?
(priložna – pogodbena) – ako nešto, onda nešto


Toliko je padalo / da se nije vidio prst pred nosom.
(priložna – posljedična) – koliko je padalo?


Nije rečeno / što dolazi poslije.
(subjektna) – što nije rečeno?


Budući da je dobar učenik, / predstavljat će školu.
(priložna – uzročna) – zašto će predstavljati školu?


Otišao je na brod / da donese mreže.
(priložna – namjerna) – radi čega je otišao na brod?

PAZI! 

Razlika između subjektne i objektne rečenice koje odgovaraju na pitanje “što”:

Subjektnu ćeš prepoznati pomoću trika. Naime, ako vidiš glagole tipa priča se, zna se, žalosno je, bitno je – radi se o subjektnoj rečenici. Osim toga, ako u glavnoj rečenici nemamo subjekta, radi se o subjektnoj rečenici. 

Zadaci prema onima iz Metodičkoga priručnika, RJEŠENJA PRILAGOĐENA (Dragica Dujmović Markusi, Mirjana Bogdanović, Ljiljana Mlačić-Brakus: FON-FON 1 – 4, priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi, drugi, treći i četvrti razred gimnazije, Profil, 2014.)